U svijetu koji sve više nalikuje polju rasutih konflikata i dubokih ideoloških raskola, papa Franjo ostaje figura koju je nemoguće svesti na jednostavne političke ili teološke etikete. Još 2014. godine, dok su mnogi tek počinjali uviđati globalnu nestabilnost, Franjo je uočio konture “Trećeg svjetskog rata u dijelovima” – pojave koja danas oblikuje geopolitičku stvarnost. Njegova promišljanja o migracijama, periferijama i ulozi Crkve u suvremenom društvu ne mogu se razumjeti izvan šireg konteksta – posebice ako zanemarimo intelektualno, političko i duhovno okruženje u kojem je Jorge Mario Bergoglio formirao svoj svjetonazor.
Kako pokazuje Davor Ivo Stier u ovom tekstu, korijeni Franjinog razmišljanja duboko su povezani s argentinskim iskustvom, osobito kroz intelektualne figure poput isusovca Leonarda Castellanija, ali i širi fenomen peronizma. Kritika liberalnog kapitalizma, odmak od eurocentrične perspektive, težnja prema decentralizaciji Crkve i stavljanje periferije u središte pozornosti – sve su to niti koje oblikuju pontifikat pape Franje. Nije riječ o proturječjima, nego o dosljednoj viziji svijeta u kojem Crkva ne dominira, već sluša, ne zatvara se, već izlazi – pa i po cijenu nesporazuma.
Saznajte više na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/papa-franjo-jos-je-2014-godine-uocio-ono-sto-sada-svi-gledamo-treci-svjetski-rat-u-dijelovima-15578343
